[vc_row][vc_column width=”3/4”][vc_row_inner][vc_column_inner width=”1/2”][vc_single_image image=”3117” img_size=”full”][/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1/2”][vc_column_text]Osnovi podaci
Službeni naziv zemlje: Republika Austrija
Položaj: centralna Europa
Glavni grad: Beč
Službeni jezik: njemački
Političko uređenje: federalna republika
Površina ukupno: 83.871 km²
Stanovništvo: 8.955.797 (podatak iz 2021. godine)
Valuta: Euro (EUR)[/vc_column_text][/vc_column_inner][/vc_row_inner][vc_empty_space][vc_custom_heading text=”Aktuelni ekonomski pokazatelji (1990 – 2022)” font_container=”tag:h4|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][vc_column_text]
PREDMET | VREMENSKI OKVIR | ||||||
MAKROEKONOMSKI PODACI | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA |
POKAZATELJ | 2000. | 2010. | 2015. | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. |
Stanovništvo, ukupno | 8.011.566,00 | 8.363.404,00 | 8.642.699,00 | 8.879.920,00 | 8.916.864,00 | 8.955.797,00 | .. |
BND, PPP (USD) | 233.343.398.222,48 | 354.262.775.265,28 | 426.732.539.405,34 | 528.716.204.491,03 | 507.688.751.740,23 | 532.804.643.743,02 | .. |
BND po glavi stanovnika, PPP (USD) | 29.130,00 | 42.360,00 | 49.370,00 | 59.540,00 | 56.940,00 | 59.490,00 | .. |
BDP (USD) | 197.289.625.479,91 | 392.275.107.258,67 | 381.971.148.530,54 | 444.621.176.100,55 | 435.225.238.000,44 | 480.368.403.893,36 | .. |
BDP po glavi stanovnika (USD) | 24.625,60 | 46.903,76 | 44.195,82 | 50.070,40 | 48.809,23 | 53.637,71 | .. |
Godišnji rast BDP – a (%) | 3,38 | 1,84 | 1,01 | 1,52 | -6,45 | 4,56 | .. |
Bilans tekućeg računa (saldo, USD) | .. | 11.472.431.144,44 | 6.634.070.794,97 | 10.635.667.872,70 | 12.896.713.731,99 | 1.626.883.166,52 | .. |
Bilans tekućeg računa (udio u BDP – u) % | .. | 2,92 | 1,74 | 2,39 | 2,96 | 0,34 | .. |
Izvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 43,35 | 51,26 | 53,09 | 55,76 | 51,61 | 55,90 | .. |
Uvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 42,01 | 47,76 | 49,34 | 52,13 | 48,61 | 55,32 | .. |
Godišnja stopa inflacije – potrošačke cijene (%) | 2,34 | 1,81 | 0,90 | 1,53 | 1,38 | 2,77 | 8,55 |
SDI, neto priljev (USD) | 8.501.013.451,26 | -22.007.325.156,28 | -7.975.773.543,92 | -12.394.032.432,55 | -11.666.737.766,21 | 12.326.601.370,85 | .. |
Potrebno vrijeme za otvaranje firme – dan(i) | .. | 25,00 | 22,00 | 21,00 | .. | .. | .. |
Izvor: Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)
[/vc_column_text][vc_custom_heading text=”Najznačajniji privredni sektori” font_container=”tag:h4|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][vc_row_inner][vc_column_inner width=”1/3”][vc_pie value=”1.21” label_value=”1.21” color=”green” title=”Primarni (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo):” units=”%”][/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1/3”][vc_pie value=”25.83” label_value=”25.83” color=”sandy-brown” title=”Sekundarni (industrija uključujući građevinarstvo):” units=”%”][/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1/3”][vc_pie value=”62.41” label_value=”62.41” color=”orange” title=”Tercijarni (usluge):” units=”%”][/vc_column_inner][/vc_row_inner][vc_empty_space][vc_column_text]Glavne grane primarnog sektora: šumarstvo, ratarstvo, ali i stočarstvo.
Glavne grane sekundarnog sektora: energetika (obnovljivi izvori energije), rudarstvo, metalna industrija, mašinska i elektro industrija, drvna i papirna industrija, kemijska industrija, farmaceutska industrija, te prehrambena industrija.
Glavne grane tercijarnog sektora: turizam, financijske usluge, transport, telekomunikacije, kao i trgovina.
Izvor: Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“[/vc_column_text][vc_custom_heading text=”Izvoz / vrijednost i struktura” font_container=”tag:h4|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][stm_stats_counter stat_counter_style=”style_2” counter_value=”211.7” description=”Ukupan izvoz Austrije na svjetsko tržište u 2022. godini iznosio je 211,7 mlrd. USD.
Prvih deset (10) grupa proizvoda sa vodećim udjelima u ukupnom izvozu Austrije navodimo slijedom: „Mašine, mehanički …“ (16,02%), „Električne mašine i …“ (10,67%), „Vozila osim željezničkih …“ (9,34%), „Farmaceutski proizvodi“ (6,51%), „Željezo i čelik“ (4,61%), „Plastika i proizvodi …“ (4,58%), „Proizvodi od željeza …“ (3,66%), „Mineralna goriva, …“ (3,56%), „Drvo i proizvodi …“ (3,21%), te „Papir i karton …“ (2,9%).
Ostale grupe proizvoda u izvozu Austrije čine (34,94%) ukupnog izvoza spomenute zemlje na međunarodno tržište.”][vc_custom_heading text=”Uvoz / vrijednost i struktura” font_container=”tag:h4|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][stm_stats_counter stat_counter_style=”style_2” counter_value=”232.35” description=”Ukupan uvoz Austrije sa svjetskog tržišta, u 2022. godini, iznosio je 232,35 mlrd. USD.
Prvih deset (10) grupa proizvoda sa vodećim udjelima u ukupnom uvozu Austrije jesu „Mineralna goriva, …“ (11,76%), „Mašine, mehanički …“ (11,67%), „Električne mašine i …“ (11,2%), „Vozila osim željezničkih …“ (8,37%), „Farmaceutski proizvodi“ (4,36%), „Plastika i proizvodi …“ (4,18%), „Prirodni i kultivisani …“ (3,54%), „Proizvodi od željeza …“ (3,03%), „Željezo i čelik“ (3%), te „Organske kemikalije“ (2,54%).
Ostale grupe proizvoda u uvozu Austrije čine (36,35%) ukupnog uvoza spomenute zemlje sa svjetskog tržišta.”][vc_custom_heading text=”Članstvo u međunarodnim organizacijama” font_container=”tag:h4|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][vc_column_text]Republika Austrija je članica mnogobrojnih međunarodnih institucija, asocijacija i organizacija od kojih navodimo redom:
- UN
- WTO
- OECD
- IMF
- IBRD
- ICC
- UNESCO
- Vijeće Europe
- OSCE
- „Schengen Convention“
- EU
- EBRD
- ostale
Pozivni (telefonski broj zemlje): 00 (43)
Internet domena: .at[/vc_column_text][vc_row_inner][vc_column_inner width=”1/2”][vc_custom_heading text=”Glavni izvozni partneri top 10 / 2022 / %” font_container=”tag:h5|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][vc_round_chart stroke_width=”2” values=”%5B%7B%22title%22%3A%22Njema%C4%8Dka%22%2C%22value%22%3A%2229.2%20%25%22%2C%22color%22%3A%22blue%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Italjja%22%2C%22value%22%3A%226.6%20%25%22%2C%22color%22%3A%22chino%22%2C%22custom_color%22%3A%22%23555555%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22SAD%22%2C%22value%22%3A%226.4%25%22%2C%22color%22%3A%22pink%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22%C5%A0vajcarska%22%2C%22value%22%3A%225.2%20%25%22%2C%22color%22%3A%22vista-blue%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2350485b%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Francuska%22%2C%22value%22%3A%223.9%20%25%22%2C%22color%22%3A%22black%22%2C%22custom_color%22%3A%22%23ebebeb%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Poljska%20%5Ct%22%2C%22value%22%3A%223.9%20%25%22%2C%22color%22%3A%22turquoise%22%2C%22custom_color%22%3A%22%23ebebeb%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Ma%C4%91arska%22%2C%22value%22%3A%223.8%20%25%22%2C%22color%22%3A%22sandy-brown%22%2C%22custom_color%22%3A%22%23ebebeb%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Slova%C4%8Dka%22%2C%22value%22%3A%223.8%20%25%22%2C%22color%22%3A%22purple%22%2C%22custom_color%22%3A%22%23ebebeb%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22%C4%8Ce%C5%A1ka%20Republika%20%5Ct%22%2C%22value%22%3A%223.6%20%25%22%2C%22color%22%3A%22grey%22%2C%22custom_color%22%3A%22%23ebebeb%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Kina%22%2C%22value%22%3A%222.6%20%25%22%2C%22color%22%3A%22pink%22%2C%22custom_color%22%3A%22%23ebebeb%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Ostale%20zemlje%22%2C%22value%22%3A%2231.0%20%25%22%2C%22color%22%3A%22pink%22%2C%22custom_color%22%3A%22%23ebebeb%22%7D%5D”][vc_column_text]Među uvoznicima proizvoda iz Austrije, a promatrajući svjetsko tržište, Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 50 partnera.
[/vc_column_text][/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1/2”][vc_custom_heading text=”Glavni uvozni partneri top 10 / 2022/ %” font_container=”tag:h5|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][vc_round_chart stroke_width=”2” values=”%5B%7B%22title%22%3A%22Njema%C4%8Dka%22%2C%22value%22%3A%2238.2%22%2C%22color%22%3A%22blue%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Italija%22%2C%22value%22%3A%226.%20%25%22%2C%22color%22%3A%22turquoise%22%2C%22custom_color%22%3A%22%23fe6c61%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22%C4%8Ce%C5%A1ka%20Republika%22%2C%22value%22%3A%224.9%20%25%22%2C%22color%22%3A%22sandy-brown%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2358b9da%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Holandija%22%2C%22value%22%3A%224.9%20%25%22%2C%22color%22%3A%22pink%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22%C5%A0vajcarska%20%22%2C%22value%22%3A%224.7%20%25%22%2C%22color%22%3A%22chino%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2350485b%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Kina%22%2C%22value%22%3A%224.%20%25%22%2C%22color%22%3A%22orange%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2350485b%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22%E2%80%9ESpecijalizirane%20kategorije%E2%80%9C%20%22%2C%22value%22%3A%223.8%20%25%22%2C%22color%22%3A%22blue%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2350485b%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Poljska%22%2C%22value%22%3A%223.2%20%25%22%2C%22color%22%3A%22juicy-pink%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2350485b%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Ma%C4%91arska%22%2C%22value%22%3A%222.5%20%25%22%2C%22color%22%3A%22grey%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2350485b%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Slova%C4%8Dka%22%2C%22value%22%3A%222.4%20%25%22%2C%22color%22%3A%22sky%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2350485b%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Ostale%20zemlje%22%2C%22value%22%3A%2225.3%20%25%22%2C%22color%22%3A%22blue%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2350485b%22%7D%5D”][vc_column_text]Među izvoznicama proizvoda u Austriju, uzimajući u obzir cjelokupno svjetsko tržište, Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 50 partnera Austrije.
Izvor: Intracen.org („Trade Map“)
[/vc_column_text][/vc_column_inner][/vc_row_inner][vc_custom_heading text=”Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvoz” use_theme_fonts=”yes” subtitle=”Porezna struktura”][vc_column_text]PDV u Republici Austriji
Standardna stopa predmetnog poreza u Republici Austriji, koja je primjenjljiva na sve robe i usluge – osim onih koji se oporezuju po sniženoj stopi ili su predmet izuzeća od plaćanja PDV – a, iznosi (20%).
Snižene stope PDV – a kreću se u rasponu od (10%) do (13%)
Carine i carinska dokumentacija
Prema podacima iz 2020. godine, a shodno MFN – u, carinske stope za dolje navedenu klasifikaciju proizvoda iznose kako slijedi:
- „Svi proizvodi“ (4,32%)
- „Poljoprivredni proizvodi“ (5,58%)
- „Industrijski proizvodi“ (3,96%)
Na alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode, mineralna goriva, mineralna ulja i energiju (prirodni plin, ugalj, struja) plaćaju se akcize na prostoru Europske unije.
Potrebna carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, uvozne carinske deklaracije („Single Administrative Document“ – SAD).
Zahtjevi tržišta, u pogledu tehničke sigurnosti proizvoda, u prvom se redu odnose na standarde, ali se istodobno primjenjuju i regulative vezane za pakiranje proizvoda, etiketiranje i posebno, odnosno dodatno označavanje proizvoda poput onih organskih, zatim na marketing i oglašavanje proizvoda, te na druge slične mjere reguliranja tržišta Republike Austrije, odnosno Europske unije.
Na poljoprivredne proizvode, proizvode kao što su željezo i čelik, te na određene proizvode od aluminija, uvedene su restrikcije na uvoz u Europsku uniju.
Dokumentacija za izvoz
Pod dokumetacijom potrebnom za obavljanje izvoza navodimo komercijalnu fakturu, (original i dvije kopije), certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, specifikaciju robe, policu osiguranja, te shodno proizvodu i veterinarsku, sanitarnu i fito – sanitarnu dokumentaciju, odnosno sva potrebna i zahtjevana uvjerenja i dozvole od strane nadležnih institucija EU i Republike Austrije.
Izvor: World Bank (World Development Indicators)
Official site of the EU[/vc_column_text][vc_custom_heading text=”Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Austrijom” use_theme_fonts=”yes”][vc_column_text][xyz-ips snippet=”vanjsko-trgovinska-razmjena”][/vc_column_text][vc_column_text][xyz-ips snippet=”vanjsko-trgovinska-razmjena-tarife-izvoz-top10”]
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
[xyz-ips snippet=”vanjsko-trgovinska-razmjena-tarife-uvoz-top10”]
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
Sporazumi
Bosna i Hercegovina je sa Europskom zajednicom i njenim (državama) članicama potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 16. juna 2008. godine, koji je stupio na snagu 1. juna 2015. godine.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između Bosne i Hercegovine i Europske unije, te je između sporazumnih strana uspostavljeno područje slobodne trgovine.
Pored Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, 2016. godine, potpisan je i Protokol uz navedeni dokument.
Kronološki pregled sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Austrije potražite na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.
[/vc_column_text][vc_empty_space][vc_custom_heading text=”Korisne adrese” use_theme_fonts=”yes”][vc_column_text]
- Svjetska banka
- Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova
- Ambasada Republike Austrije u Bosni i Hercegovini
- Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa
- Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine
[/vc_column_text][vc_custom_heading text=”Pitajte nas” use_theme_fonts=”yes”][vc_column_text]Ukoliko Vam treba više informacija, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast.[/vc_column_text][contact-form-7 id=”1272” title=”Pitajte nas.”][vc_empty_space][/vc_column][vc_column width=”1/4”][stm_sidebar sidebar=”3180”][/vc_column][/vc_row]