Mađarska

[vc_row][vc_column width=”3/4”][vc_row_inner][vc_column_inner width=”1/2”][vc_single_image image=”3159” img_size=”full”][/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1/2”][vc_column_text]Osnovi podaci
Službeni naziv zemlje: Mađarska
Položaj: centralna Evropa
Glavni grad: Budimpešta
Službeni jezik: mađarski
Političko uređenje: parlamentarna država
Površina ukupno: 93.030 km²
Stanovništvo: 9.683.505 (podatak iz 2022.godine)
Valuta: mađarska forinta (HUF)[/vc_column_text][/vc_column_inner][/vc_row_inner][vc_empty_space][vc_custom_heading text=”Aktuelni ekonomski pokazatelji (1990 – 2022)” font_container=”tag:h4|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][vc_column_text]

 

[/vc_column_text][vc_column_text]

PREDMET VREMENSKI OKVIR
MAKROEKONOMSKI PODACI GODINA GODINA GODINA GODINA GODINA GODINA GODINA
POKAZATELJ 2000. 2010. 2015. 2019. 2020. 2021. 2022.
Stanovništvo, ukupno 10.210.971,00 10.000.023,00 9.843.028,00 9.771.141,00 9.750.149,00 9.709.891,00 9.683.505,00
BND, PPP (USD) 114.024.484.849,54 207.182.793.029,15 251.155.582.375,75 329.596.909.965,02 325.250.972.050,11 346.167.842.841,17 393.325.970.983,90
BND po glavi stanovnika, PPP (USD) 11.170,00 20.720,00 25.520,00 33.730,00 33.360,00 35.650,00 40.620,00
BDP (USD) 47.218.411.470,25 132.175.349.953,71 125.174.166.987,37 164.020.460.331,66 157.227.094.449,07 182.275.444.031,79 178.788.572.067,59
BDP po glavi stanovnika (USD) 4.624,28 13.217,50 12.717,04 16.786,21 16.125,61 18.772,14 18.463,21
Godišnji rast BDP – a (%) 4,48 1,08 3,71 4,86 -4,54 7,20 4,58
Bilans tekućeg računa (saldo, USD) -4.173.563.161,65 341.646.259,65 2.925.516.290,04 -1.230.388.838,71 -1.617.118.479,70 -6.960.630.113,03 -14.243.432.336,31
Bilans tekućeg računa (udio u BDP – u) % -8,84 0,26 2,34 -0,75 -1,03 -3,82 -7,97
Izvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % 66,86 81,11 87,53 81,53 78,71 80,25 90,38
Uvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % 70,55 76,36 79,79 79,22 76,78 79,95 94,47
Godišnja stopa inflacije – potrošačke cijene (%) 9,80 4,86 -0,06 3,34 3,33 5,11 14,61
SDI, neto priljev (USD) 2.747.712.559,81 -20.770.280.260,78 -5.266.437.314,96 98.480.187.616,24 167.595.011.684,53 29.840.453.699,00 -13.134.661.363,74
Potrebno vrijeme za otvaranje firme – dan(i) .. 5,00 7,00 7,00 .. .. ..

[/vc_column_text][vc_custom_heading text=”Najznačajniji privredni sektori” font_container=”tag:h4|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][vc_row_inner][vc_column_inner width=”1/3”][vc_pie value=”2.75” label_value=”2.75” color=”green” title=”Primarni (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo)” units=”%”][/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1/3”][vc_pie value=”25.78” label_value=”25.78” color=”peacoc” title=”Sekundarni (uključujući i građevinarstvo)” units=”%”][/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1/3”][vc_pie value=”56.41” label_value=”56.41” color=”juicy-pink” title=”Tercijarni (usluge)” units=”%”][/vc_column_inner][/vc_row_inner][vc_empty_space][vc_column_text]Glavna grana primarnog sektora Mađarske je poljoprivreda pri čemu je poseban naglasak u njenom razvoju stavljen na ratarstvo – pšenica i kukuruz, voćarstvo, povrtlarstvo, stočarstvo – uzgoj svinja i peradarstvo – uzgoj tovnih pilića, kokoši i drugih vrsta peradi.

Sekundarni sektor Mađarske sa jednim od najznačajnih doprinosa cjelokupnoj privredi čine energetika, rudarstvo, metalna industrija, mašinska industrija, elektro – industrija, auto – industrija, naftna industrija, kemijska industrija, farmaceutska industrija, drvna industrija i prehrambena industrija.

Mađarski tercijalni sektor najvećim dijelom konfiguriraju trgovina, turizam, transport, telekomunikacije, građevinarstvo, financije i osiguranje.[/vc_column_text][vc_custom_heading text=”Izvoz Mađarske po grupama proizvoda (2022.)” font_container=”tag:h4|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][stm_stats_counter stat_counter_style=”style_2” counter_value=”149.58” description=”Ukupan izvoz Mađarske na svjetsko tržište u 2022. godini iznosio je 149,58 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupine proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom izvozu Mađarske navodimo slijedom: „85“ – električne mašine i … (25,09 %), „87“ – vozila osim željezničkih … (14,67 %), „84“ – nuklearni reaktori, … (14,43 %), „30“ – farmaceutski proizvodi (4,69 %), „27“ – mineralna goriva, … (4,33 %), „39“ – plastika i proizvodi … (4,03 %), „90“ – optički, fotografski … (2,75 %), „40“ – guma i proizvodi … (2,04 %), „72“ – željezo i čelik (1,46 %), te „73“ – proizvodi od željeza … (1,43 %).
Ostale grupe proizvoda u izvozu Mađarske na međunarodno tržište čine 25,08 % od ukupnog izvoza Mađarske u prethodno spomenutoj godini.”][vc_custom_heading text=”Uvoz Mađarske po grupama proizvoda (2022.)” font_container=”tag:h4|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][stm_stats_counter stat_counter_style=”style_2” counter_value=”158.41” description=”Ukupan uvoz Mađarske sa svjetskog tržišta u 2022. godini iznosio je 158,41 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupine proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom uvozu Mađarske jesu „85“ – električne mašine i … (19,84 %), „27“ – mineralna goriva, … (15,03 %), „84“ – nuklearni reaktori, … (13,2 %), „87“ – vozila osim željezničkih … (8,25 %), „39“ – plastika i proizvodi … (4,56 %), „30“ – farmaceutski proizvodi (3,26 %), „72“ – željezo i čelik (2,61 %), „38“ – mješoviti kemijski proizvodi (2,52 %), „73“ – proizvodi od željeza … (2,26 %), te „90“ – optički, fotografski … (2,01 %).
Ostale grupe proizvoda u uvozu Mađarske čine 26,46 % od ukupnog uvoza Mađarske sa svjetskog tržišta.”][vc_custom_heading text=”Članstvo u međunarodnim organizacijama” font_container=”tag:h4|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][vc_column_text]Posljedično svom članstvu u međunarodnim institucijama, asocijacijama i organizacijama, Mađarska aktivno učestvuje u njihovom radu. Stoga ih navodimo nekolicinu iz okvira pravnih formi u kojima Mađarska jeste član slijedom:

  • UN
  • WTO
  • IMF
  • IBRD
  • OECD
  • NATO
  • OSCE
  • Vijeće Europe
  • EU
  • „Schengen Convention“
  • EBRD
  • UNESCO
  • ostale

Pozivni (telefonski broj zemlje):        00 (36)

Internet domena:                             .hu[/vc_column_text][vc_row_inner][vc_column_inner width=”1/2”][vc_custom_heading text=”Glavni izvozni partneri TOP 10 / 2022 / %” font_container=”tag:h5|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][vc_round_chart stroke_width=”2” values=”%5B%7B%22title%22%3A%22Njema%C4%8Dka%22%2C%22value%22%3A%2225.2%20%25%22%2C%22color%22%3A%22blue%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Italjja%22%2C%22value%22%3A%225.7%25%22%2C%22color%22%3A%22chino%22%2C%22custom_color%22%3A%22%23555555%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Rumunija%22%2C%22value%22%3A%225.3%20%25%22%2C%22color%22%3A%22sandy-brown%22%2C%22custom_color%22%3A%22%23ebebeb%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Slova%C4%8Dka%22%2C%22value%22%3A%225.1%20%25%22%2C%22color%22%3A%22mulled-wine%22%2C%22custom_color%22%3A%22%236ab165%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Austrija%22%2C%22value%22%3A%224.5%20%25%22%2C%22color%22%3A%22mulled-wine%22%2C%22custom_color%22%3A%22%236ab165%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Poljska%22%2C%22value%22%3A%224.3%20%25%22%2C%22color%22%3A%22juicy-pink%22%2C%22custom_color%22%3A%22%236dab3c%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Francuska%20%20%22%2C%22value%22%3A%224.2%20%25%22%2C%22color%22%3A%22violet%22%2C%22custom_color%22%3A%22%236dab3c%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22%C4%8Ce%C5%A1ka%20Republika%22%2C%22value%22%3A%224.2%20%25%22%2C%22color%22%3A%22mulled-wine%22%2C%22custom_color%22%3A%22%236ab165%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Holandija%22%2C%22value%22%3A%223.6%20%25%22%2C%22color%22%3A%22sky%22%2C%22custom_color%22%3A%22%236dab3c%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22SAD%22%2C%22value%22%3A%223.5%20%25%22%2C%22color%22%3A%22orange%22%2C%22custom_color%22%3A%22%236dab3c%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Ostale%20zemlje%22%2C%22value%22%3A%2234.4%20%25%22%2C%22color%22%3A%22orange%22%2C%22custom_color%22%3A%22%236dab3c%22%7D%5D”][vc_column_text]Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 50 vanjskotrgovinskih partnera Mađarske na čijim tržištima je realiziran uvoz iz Mađarske, što je jasno i uočljivo ukoliko pogledamo cjelokupno svjetsko tržište.[/vc_column_text][/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1/2”][vc_custom_heading text=”Najznačajniji partneri u uvozu Mađarske u 2022.godini:” font_container=”tag:h5|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][vc_round_chart stroke_width=”2” values=”%5B%7B%22title%22%3A%22Njema%C4%8Dka%22%2C%22value%22%3A%2223.8%22%2C%22color%22%3A%22blue%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Kina%22%2C%22value%22%3A%227.1%20%25%22%2C%22color%22%3A%22chino%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2350485b%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Austrija%22%2C%22value%22%3A%226.1%20%25%22%2C%22color%22%3A%22pink%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Slova%C4%8Dka%22%2C%22value%22%3A%225.9%20%25%22%2C%22color%22%3A%22violet%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2358b9da%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Poljska%22%2C%22value%22%3A%225.7%20%25%22%2C%22color%22%3A%22turquoise%22%2C%22custom_color%22%3A%22%23fe6c61%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Holandija%22%2C%22value%22%3A%224.9%20%25%22%2C%22color%22%3A%22orange%22%2C%22custom_color%22%3A%22%238d6dc4%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22%C4%8Ce%C5%A1ka%20Republika%22%2C%22value%22%3A%224.9%20%25%22%2C%22color%22%3A%22sandy-brown%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2358b9da%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Italija%22%2C%22value%22%3A%224.5%20%25%22%2C%22color%22%3A%22mulled-wine%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2358b9da%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Francuska%22%2C%22value%22%3A%223.2%20%25%22%2C%22color%22%3A%22chino%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2358b9da%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Ruska%20Federacija%22%2C%22value%22%3A%223.1%20%25%22%2C%22color%22%3A%22sandy-brown%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2358b9da%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Ostale%20zemlje%22%2C%22value%22%3A%2230.8%20%25%22%2C%22color%22%3A%22violet%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2358b9da%22%7D%5D”][vc_column_text]Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 50 vanjskotrgovinskih partnera Mađarske sa čijih je tržišta registriran izvoz u Mađarsku.

Izvor:      Intracen.org („Trade Map“)[/vc_column_text][/vc_column_inner][/vc_row_inner][vc_custom_heading text=”Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvoz” use_theme_fonts=”yes” subtitle=”Porezna struktura”][vc_column_text]Porez na dodanu vrijednost (PDV)

Standardna stopa predmetnog poreza koja se primjenjuje na sve robe i usluge (osim onih koji se oporezuju po sniženoj stopi ili su predmet izuzeća od plaćanja PDV – a) iznosi 27 %.

Snižene stope PDV – a iznose 18 % i 5 % što ovisi o vrsti proizvoda i (ili) usluge kao predmetu oporezivanja. Stopa PDV – a od 18 % primjenjuje se na robe poput mlijeka i pekarskih proizvoda, dok je dodatno snižena stopa PDV – a od 5 % uvedena na medicinsku opremu, opremu za zaštitu zdravlja, knjige i časopise.

Carine u Mađarskoj

„MFN“ carinske stope Mađarske u 2020. godini za dalje navedenu klasifikaciju proizvoda iznose kako slijedi:

  • „Svi proizvodi“ (4,32 %)
  • „Poljoprivredni proizvodi“ (5,58 %)
  • „Industrijski proizvodi“ (3,96 %)

Carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, kao i uvozne carinske deklaracije i potrebna je u svrhu provođenja carinskog postupka na određenom carinskom prostoru.

Pored prethodno navedenog, obavezno je poštivanje svih dodatnih zahtjeva institucija, tijela i organa Mađarske. Zahtjevi moraju biti usklađeni sa važećom zakonodavnom legislativom tržišta (zemlje) čime se i reguliraju carinski postupci na određenom tržištu.

Na energente poput struje, mineralna goriva, mineralna ulja, alkohol, alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode plaćaju se akcize na predmetnom tržištu.

Tehnička sigurnost proizvoda osigurava se uvođenjem i primjenom standarda koji su praćeni regulativom o pakiranju proizvoda, etiketiranju i dodatnom označavanju proizvoda, te implementacijom navedene regulative kroz proces pripreme i plasmana proizvoda.

Također je neophodno obratiti pažnju na važeće propise u oblasti marketinga, oglašavanja i promocije proizvoda i (ili) usluga na mađarskom tržištu.

Restrikcije uvoza u Europsku uniju uvedene su od strane EU administracije na poljoprivredne proizvode, željezo i čelik, ali i na pojedine proizvode od aluminija.

Dokumentacija za izvoz

Pod dokumentacijom potrebnom za izvoz navodimo komercijalnu fakturu, (original i dvije kopije), certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, policu osiguranja, te shodno vrsti i namjeni proizvoda i (ili) usluga … veterinarska, sanitarna i fito – sanitarna dozvola, odnosno ostala dokumentacija zatražena od nadležnih institucija, organa i tijela Europske unije i Mađarske.

Izvor:      World Bank (World Development Indicators)[/vc_column_text][vc_custom_heading text=”Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Mađarskom” use_theme_fonts=”yes”][vc_column_text][xyz-ips snippet=”vanjsko-trgovinska-razmjena”]

[/vc_column_text][vc_column_text][xyz-ips snippet=”vanjsko-trgovinska-razmjena-tarife-izvoz-top10”]

Izvor:      Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

[xyz-ips snippet=”vanjsko-trgovinska-razmjena-tarife-uvoz-top10”]

Izvor:      Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

SPORAZUMI

Bosna i Hercegovina je sa Europskom unijom i njenim članicama, odnosno europskom zajednicom država, potpisala „Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju“ 16. juna 2008. godine. Sporazum je stupio na snagu 1. juna 2015. godine.

Predmetni Sporazum reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između Bosne i Hercegovine i Europske unije, te je između sporazumnih strana time uspostavljeno područje slobodne trgovine.

Pored „Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“, 2016. godine potpisan je i „Protokol“ uz navedeni dokument.

Prethodno spomenutom dokumentu Bosna i Hercegovina je sa Mađarskom potpisala „Sporazum o unapređenju i recipročnoj zaštiti investicija“, te niz drugih bilateralnih pravnih akata u području diplomatskih odnosa, ali i sporazume na polju ekonomske suradnje u oblastima trgovine, infrastrukturnih projekata, sigurnosnih pitanja i pitanja granične suradnje, te financijske podrške.

„Odluku o ratifikaciji Sporazuma o unapređenju i recipročnoj zaštiti investicija“ možete pogledati na web stranici Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Shodno postojećoj informaciji, objavljenoj na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine, „Sporazum o unapređenju i recipročnoj zaštiti investicija“ je ratificiran 22.12.2003. godine.

Informaciju o bilateralnoj i multilateralnoj suradnji između Bosne i Hercegovine i Mađarske, kao i kronološki pregled sporazuma i drugih akata, (potpisanih, ratificiranih ili onih u postupku) između Bosne i Hercegovine i Mađarske, možete potražiti na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.

Jednako tako sadržaj i tekstove bilateralnih sporazuma između Bosne i Hercegovine i Mađarske, ali i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, možete pronaći na web stranici Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.[/vc_column_text][vc_empty_space][vc_custom_heading text=”Korisne adrese” use_theme_fonts=”yes”][vc_column_text]

  • Svjetska banka
  • Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine
  • Ambasada Mađarske u Bosni i Hercegovini
  • Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
  • Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine

[/vc_column_text][vc_custom_heading text=”Pitajte nas” use_theme_fonts=”yes”][vc_column_text]Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”[/vc_column_text][contact-form-7 id=”1272” title=”Pitajte nas.”][vc_empty_space][/vc_column][vc_column width=”1/4”][stm_sidebar sidebar=”3180”][/vc_column][/vc_row]

Share This